Hrana izvana ‘ubija’ bh. poljoprivredu, predlažu se pristojbe na uvozne proizvode

Prošlog vikenda objavljena je vijest o tajnim kupcima u Hrvatskoj, konkretno u Zagrebu, koji su obišli vodeće trgovine u glavnom gradu i ispitali što se to prodaje, a rezultati su bili poražavajući, piše Večernji list BiH.

Iznenađujući rezultati?

– U sve 22 trgovine utvrđeni su proizvodi s isteklim rokom trajanja koji nisu smjeli biti na policama, velik broj proizvoda bio je sumnjivog izgleda ili cijene nisu odgovarale onima koje su na kraju na blagajni potrošači trebali platiti – rekao je na konferenciji za novinare Josip Kelemen, jedan od aktivista. Snižena je tek trula hrana, a zašto se ona našla na policama, objasnio je jedan od prodavača, koji je kazao da je uprava tako naredila. I dok Hrvatska ima određene mjere i ova priča će zasigurno polučiti neki rezultat, postavlja se pitanje kakva je situacija u Bosni i Hercegovini. Jedan aktivist nam govori da BiH nema toliku razinu svijesti da može organizirati bilo kakvo istraživanje i prezentirati ga javnosti. – Prije svega, mi nemamo ljude za taj posao, a ako ih i imamo nekolicinu, njih ne možemo smatrati relevantnim čimbenicima, osobito one koji se bave zaštitom potrošača, jer i takvi će prije stati na stranu nekog velikog trgovca nego malog kupca. Nažalost, mi tako funkcioniramo. A da sad želite obići 20-ak trgovina u BiH, samo u jednom gradu, treba vam nečija podrška. Također ću reći da je čak kod nas i dobra kvaliteta proizvoda koliko je tržište prepušteno samo sebi. Pa ako hoćete, i oko hrane iz uvoza radi se solidan posao ako u obzir uzmemo uvjete u kojima se vrše provjere. Na kraju krajeva, za prekomjeran uvoz koliko god je kriva država toliko smo i mi sami krivi jer nismo ništa učinili da smanjimo taj uvoz, nismo zasadili ni jedan krumpir da bismo ga imali za sebe, a da ne čekamo, primjerice, egipatski i slično. I logično je da se kod nas neće uvesti najkvalitetnija hrana na svijetu jer nemamo novca kako bismo to priuštili, ali neke optimalne stvari moraju se ispunjavati – priča nam aktivist iz nevladina sektora. Što se tiče domaćih institucija koje se bave sigurnošću hrane, njihova poruka je da se provodi niz kontrola i nadzora kako bi se osiguralo da proizvodi na domaćem tržištu zadovoljavaju propisane standarde. Prošle godine su federalni inspektori izvršili gotovo 66 tisuća nadzora te izdali 255 rješenja o uklanjanju nedostataka. Izrečeno je 200 prekršaja, a uzeto 3500 uzoraka, od čega 11 nije odgovaralo zakonskim uvjetima. U unutarnjem prometu na tržištu FBiH izvan prometa je stavljeno i uništeno na neškodljiv način više od 1,7 tona prehrambenih proizvoda. Federalni granični inspektori u postupku kontrole prekograničnog prometa roba zabranili su uvoz devet pošiljki roba ukupne mase oko 100 tona, navodi se u izvješću. Prije nekoliko godina imali smo informaciju da BiH uvozi 92 posto hrane, a prošle godine taj broj je glasio više od 65 posto hrane. Moglo bi se reći da nas je barem mrvicu ovo krizno razdoblje, koje traje od 2020., discipliniralo i dijelom vratilo na tvorničke postavke življenja te smo odlučili štogod proizvesti za sebe, ali i dalje je to malo. Primjerice, prije rata smo uvozili oko 20 posto hrane. Masovno se proizvodilo, no novo doba u kojem smo se zatekli i razmišljanje da je lakše kupiti nego proizvesti dovelo nas je tu gdje smo danas. Nedavno je cjelokupnu situaciju komentirao Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede RS-a.

Moguće mjere

– Zaista je točan podatak da BiH uvozi oko 65 posto hrane. Bosna i Hercegovina izvozi hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, imamo deficit od dvije milijarde KM. Neka područja potpuno su poljoprivredno zapuštena. U krajevima koji su iseljeni, gdje nema mlade radne snage, ali ima starijih ljudi koji nemaju snage ni sredstava obrađivati zemlju, zemlja je zapuštena. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslovima i ne žele se baviti poljoprivredom. BiH ima mogućnost ograničiti uvoz hrane iz drugih zemalja kada imamo dovoljno te hrane iz vlastitih izvora. Dakle, treba uvesti određene pristojbe na uvoz krumpira iz Egipta, Albanije – naveo je među ostalim. Hoće li se ikakve mjere poduzeti, ostaje nam za vidjeti. Međutim, sadašnja situacija ne izgleda bajno.

Facebook Comments