Krumpir dosegao rekordne maloprodajne cijene

Cijene poljoprivredno – prehrambenih proizvoda u proteklom razdoblju naglo su porasle, a kao opravdanje spominje se lančano poskupljenje svih sirovina, repromaterijala, nafte i skok cijena općenito na globalnom tržištu.

U tom kontekstu kada sve postaje skuplje, kako onda voće koje se transportira tisućama kilometara do BiH košta isto pa čak i manje od domaćeg krumpira?

Koliko je realna cijena u maloprodaji, trgovinama, tržnicama i trgovačkim centrima od 1,00 KM do 1,80 KM po kilogramu do čak 2,50 KM za koliko se glamočki krompir prodavao na pojedinim tržnicama? Je li razlog mnogo skuplja sjetva i repromaterijal, manje zasijanih površina, dugotrajna suša ili 3.000 tona koje su izvezene u druge zemlje u prvih devet mjeseci ove godine?https://c1358d0e06c534e76d3a0af63a43d5a8.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Ako je prošle godine u veleprodaji koštao 30-40 pfeninga, u maloprodaji oko 0,70 KM, a u isto doba ove godine u maloprodaji je skuplji 100 posto, potrebno je razmotriti moguće razloge cjenovnog skoka. Pojava pandemije, izazvane Covidom-19, u razdoblju proljetne sjetve prije dvije godine, dovela je do toga da se sijao svaki slobodan kvadrat zemlje, najviše ovim povrćem – piše Agroklub.ba.

Hiperprodukcija, restrikcije u izvozu i transportu doveli su do toga da su tone i tone ostale u skladištima neiskorištene. Viškovi iz “pandemijske” sjetve, takozvani stari krompir sastao se s novim količinama koje su stizale iz proizvodnje, tako da ga je bilo u izobilju, pa je i cijena bila minimalna u veleprodaji spuštajući se i do 30 feninga po kilogramu. Ponukani iskustvom prethodne godine i propalim viškom, u 2021. duplo skuplju sjetvu se ušlo s dosta manje zasađenih površina.

Ono što se i zasijalo, poslije je dijelom bilo uništeno prvo ledom, pa kasnije dugotrajnom sušom. Sve to, uz slabiji prinos i do 30 posto, rezultiralo je manjim količinama na tržištu i većom, sada sigurno rekordnom, cijenom u maloprodaji.

Uvoz (ne)opravdan

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje u BiH, najviše krumpira ove godine je uvezeno iz Nizozemske, Njemačke i Egipta, skoro 13 tisuća tona je plaćeno oko 8,8 milijuna maraka. Koliko je to uistinu bila potreba? Je li opravdan uvoz, ako BiH sa svojim raspoloživim poljoprivrednim resursima i brojem stanovnika ima sasvim dovoljno prostora za zadovoljavanje potrebe domaćeg tržišta?

Nažalost, nije više stvar u tome, da se neiskorištava prirodni zemljišni resurs, već što domaći poljoprivrednici ne mogu pratiti kontinuirana poskupljenja repromaterijala, sjemena uz neadekvatne poticajne mjere. Problem je još veći jer ovakva situacija vodi do smanjenja broja poljoprivrednika, mnogi odustaju od proizvodnje, parcele ostaju zapuštene, i otvara se veliki prostor za uvoz i trošenje više milijuna maraka.

Sve navedeno, od poteškoća u sjetvi, proizvodnji, viškova, pa do prekomjernog uvoza dovelo je do toga da je krumpir dosegao rekordne maloprodajne cijene od 1,00 do 1,80 KM po kilogramu što je iznos kojeg si kupci ne mogu priuštiti.

Facebook Comments