Veliki broj djece treba psihološku pomoć, agresivna su…

Snimka vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi u Nevesinju zgrozila je nedavno bh. javnost, ali, nažalost, to nije usamljen slučaj u toj školi, u kojoj je provedena i istraga zbog još brutalnijeg psihičkog i fizičkog zlostavljanja.

Nasilje, strah, brutalnosti

Na snimci koja se pojavila nedavno u javnosti prikazana je scena u učionici sedmog razreda, a vidi se kako jedan učenik nogama udara drugog dječaka koji se nalazi na podu. To nije bio usamljen slučaj. U drugom odjelu sedmog razreda iste škole, nakon što je roditelj prijavio zlostavljanje svoga djeteta, otkriveno je još brutalnije vršnjačko nasilje. Tu su bile čak četiri žrtve koje su prijavile osam učenika. Najteži slučaj bilo je zlostavljanje koje je trajalo dulje razdoblje nad jednim dječakom kojeg su najbrutalnije psihički i fizički zlostavljala četiri učenika. Stručnjaci upozoravaju da je jedan od razloga porasta vršnjačkog nasilja pandemija koronavirusa. Prof. dr. Senija Tahirović upozorila je u gostovanju na Hayat TV-u da je veliki broj djece koji treba psihološku pomoć. – Očekivala sam da će doći nakon pandemije do eskalacije ovakvog problema. Pandemija je utjecala na način života, pogotovo mladih. Imamo veliki broj anksioznih i depresivnih osoba. Sve veći je broj, nažalost, djece kojoj je potrebna pomoć – upozorila je Tahirović i naglasila kako je agresivnost jako izražena, prenosi Večernji list. – U načinu komunikacije možemo uvidjeti tu agresivnost i to se u predškolskom razdoblju jasno može vidjeti, čak s pet, šest ili više godina. Također, imamo probleme koji se tiču škole, učenja. Imamo veliki broj djece koja imaju problema s koncentracijom zato što mnogo vremena provode na društvenim mrežama. Roditelji su modeli po kojima djeca uče. Promatraju kako se roditelji ponašaju u određenim trenucima i oni isto primjenjuju. Reakcija na pandemiju mladih ljudi bila je kopija reakcije na pandemiju odraslih osoba – zaključila je Tahirović. Kazala je kako agresivna ponašanja djece u predškolskom razdoblju ne treba tolerirati te da je bitno tada djelovati. – Prevencija je prepoznavanje tih stvari u ranom razdoblju. Roditelji previše puštaju djeci, prevladavaju moderni pristupi. Ne može dijete od pet godina znati treba li ići na spavanje ili ostati igrati igrice. Autoritet kod roditelja mora postojati – naglasila je Tahirović. Prema podacima udruga, agresivnost kod mladih u BiH se za vrijeme pandemije utrostručila, što je vrlo zabrinjavajuće i alarm da se nešto mora učiniti dok ne bude kasno. Ranije su u BiH zabilježeni slučajevi samoubojstava djece koja su trpjela vršnjačko nasilje. Stoga nešto treba poduzeti dok ne bude kasno, piše Vecernji.ba.

Rigorozno kažnjavanje

Vršnjačko nasilje sve je zastupljenije u svijetu, a pojedine države poduzimaju rigorozne korake. Pa je tako parlament Francuske izglasao prijedlog zakona da vršnjačko nasilje u školi postane kazneno djelo za koje je kazna do tri godine zatvora jer su zastupnici rekli da je društvu potreban poziv za uzbunu zbog ozbiljnosti pojave da djeca na meti imaju svoje vršnjake. Procjena je da se jedno od 10 francuske djece suočilo s vršnjačkim nasiljem, a da društvene mreže povećavaju potencijal za javno ismijavanje i ponižavanje. Očekuje se da će biti usvojen u veljači. Usvajanjem ovog zakona, kako se navodi, u Francuskoj će biti uvedene kazne za vršnjačko nasilje koje će biti među najstrožima u svijetu. Zakon se odnosi na djecu i odrasle u školama i na sveučilištima. U najtežim slučajevima, ako je žrtva nasilja u školi ubijena ili pokušana biti ubijena, maksimalna kazna za to djelo može biti do 10 godina zatvora i 150.000 eura. Stručnjaci i liječnici se slažu kako je pandemija promiejnila puno toga, pa i modele ponašanja od djece do odraslih.

Facebook Comments