Zašto trebamo krečiti voćke?

U našim klimatskim uvjetima, u jesen i tijekom zime često imamo sunčane dane koje prate hladne noći i jutarnji mrazevi. Nakon niskih noćnih temperatura, dnevne zrake sunca naglo zagrijavaju deblo uslijed čega dolazi do širenja kore, te ona puca, a na nastale pukotine na granama se naseljavaju patogane gljive.

Nakon prvih nižih temperatura, dolazi vrijeme za rezidbu voćaka, zimsko tretiranje, prihranjivanje organskim gnojivima ali i krečenje voćnjaka vapnom. Krečenje se najčešće obavlja dva puta, u ovo doba godine te na proljeće.

Svrha krečenja voćaka ogleda se prvenstveno u tome da se stvori bijela površina na kori stabla, tj. bijela boja kako bi se omogućila refleksija svjetlosti. Bijela boja sprječava naglo zagrijavanje i pucanje kore voćaka što je posebno važno za kasne proljetne mrazeve. Krečenje stabla ima i fungicidnu ulogu jer kreč može biti i repelent za pojedine nametnike.

Krečenje je najsigurnije odraditi s već pripremljenom namjenskom smjesom – VAPNO KREČKO. Smjesa se nanosi debljom četkom ili valjkom, a sloj se mora nanijeti debelo tako da se popune sve pore i pukotine na kori. Ako se nanese dobar sloj vapna, trebalo bi izdržati tijekom cijele zime, ali je svakako obavezno na proljeće ponoviti cijeli postupak, kako padaline u proljeće ne bi isprale smjesu sa stabala voćaka.

Kod mladih voćaka, preporučuje se krečiti i gornji dio stabla, odnosno razgranjenja (račve), nekih 20-30 cm od prvog grananja grana.

Osim ove namjene, vapno se koristi i dodavanjem u tlo, što poboljšava strukturu teških tala i utječe na kvalitetu uroda. Dodavanje vapna u tlo se obavlja svake 2-3 godine.

Facebook Comments